Oslobodi se sumnje u sebe

Put od nesigurnosti do samopouzdanja

Svi nekada posumnjamo u sebe, u neke svoje izbore, reakcije, ispravnost nekog postupka – i to je sasvim u redu. Sumnja može imati zdravu funkciju na putu našeg razvoja.

Ipak, kada nas sumnja parališe, ona postaje toksična. Nagriza sve druge (zdrave) delove našeg bića i poništava sve što jesmo. Tako više nemamo slobodnu volju i spontanost našeg bića je zaustavljena. Osećamo nesigurnost u partnerskim odnosima, na poslu, u svakoj situaciji gde treba da se otvorimo i zakoračimo tamo gde nije sve pod našom kontrolom.

Ne rizikujemo, ne izlažemo se iz straha da će neko otkriti “pravu” sliku o nama tj. našu neadekvatnost. Ipak, to je samo naše zastarelo uverenje koje smo poneli sa sobom iz ranih dana.

Dok mi sumnjamo u sebe, prilagođavamo se drugima i dajemo im moć čekajući da nas odobre i definišu našu vrednost svojom potvrdom – naši potencijali trunu, a mi smo još uvek deca.

Vreme je da odrastemo i svakoga dana, priuštimo sebi malo više slobode da budemo to što jesmo, malo više prava na spontanost, igru i greške. A to možemo samo kada osvestimo stari narativ i shvatimo da smo ga odavno prerasli.

Ovaj program zamišljen je pre svega kao edukativna podrška svima onima koji su često sputani sopstvenom nesigurnošću i koji se bore sa doživljajem lične (bez)vrednosti.

Naravno, ovo nikako nije zamena za psihoterapiju, nego više teorijska podrška u razumevanju ovog fenomena, uz levak pitanja, koji je podržan iskustvom iz psihoterapijske prakse i može dati značajne smernice u osvešćivanju sopstvenih iskustava koja danas žive kroz različite simptome i značajno utiču na kvalitet života.

1. NESIGURNOST I SAMOPOUZDANJE

Odakle dolazi moja nesigurnost?

Postoje mnoge teorije koje govore o samopouzdanju, nesigurnostima (na poslu, u partnerskim odnosima), osetljivosti na kritiku, o problemima u ljubavi zbog kojih se često osećamo odbačeno i bezvredno.

Mnoge od tih teorija nedvosmisleno govore o tome da smo mi “dovoljni” i “vredni”; kažu da sve polazi od nas i našeg doživljaja sebe, da moramo voleti sebe da bi nas i drugi voleli. Mi sve to čujemo, ali i dalje nam nije jasno kako to da postignemo.

Ako ne znamo odakle dolazi naš doživljaj bezvrednosti i nesigurnosti – nećemo znati na koji način da se borimo kada nas ponovo preplavi doživljaj neadekvatnosti i stida.

Rane (verbalne i neverbalne) interakcije u porodici, detetu u velikoj meri formiraju doživljaj sebe i sopstvene vrednosti.

Dete se ogleda u očima roditelja (i veruje tom odrazu). Ono posmatra, oseća, opaža, osluškuje reakcije roditelja – koje pomažu da se uobliči njegov “repertoar odgovora”. Porodica informiše dete o tome koji afekti su dobro došli u tom sistemu, kao i koji se emocionalni i komunikacioni stilovi preferiraju. U nekom porodičnom sistemu stid se izaziva snažno i otvoreno (stroga pravila, zabrane…), dok u drugom tipu porodičnog sistema stid se može izazivati suptilno, indirektno, skriveno.

Zloupotreba moći od strane značajnog drugog (to su pre svega roditelji u najranijem dobu ali i dominantniji vršnjaci, prvi partneri kojima smo se otvorili i prepustili) jeste suštinski element koji stoji u pozadini toksične sumnje.

Zloupotreba moći od roditelja koja se ponavlja (mogu biti veće zloupotrebe ali i “manje primetna” emocionalna zanemarivanja) čini dete da se oseća inferiorno i neadekvatno. Ono upija te poruke, počinje da se gadi sebe. To dovodi do skrivanja, povlačenja deteta u sebe i izgradnje uverenja (slike o sebi) da nije dovoljno dobro – i da nije dostojno ljubavi.

Zato je neophodno da otkrijemo svoj “narativ” koji nas nesvesno vodi kroz život – i posebno njegove glavne učesnike.

2. PRIPITOMI UNUTRAŠNJEG KRITIČARA

Ko su bili vaši “postiđivači” ranije, a ko su sada?

Sa uverenjima koje smo pokupili tokom odrastanja, mi odlazimo u svet, gde nas vode rane poruke u koje smo poverovali. I kada ti postiđivači više nemaju realnu moć nad nama, tu je njegov naslednik – naš unutrašnji kritičar.

Sloboda dolazi kada raskinete pakt sa svojim originalnim postiđivačem (njegovim potrebama i očekivanjima), kada pristanete na to da će ga neki vaši izbori razočarati – i kada pripitomite njegovu produženu ruku: kritičara u sebi. Tada ćete vratiti sebi moć odrasle osobe, lakše postavljati granice i živeti autentičan život.

Sve dok nas vodi parola da smo vredni onda kada udovoljimo drugima, i kada su drugi zadovoljni nama – mi smo još uvek deca, koja čekaju na potvrdu roditelja, koja veruju da su ona kriva za neraspoloženje, i maminu odsustnost (njenu depresiju), tatinu ljutnju (koju je doneo sa posla), mamin i tatin razvod… Mi smo danas ljudi koji ne znaju da postave granice.

Kada uvidite realnu sliku koju imate o sebi; kada uvidite strahove zbog kojih ne postavljate granice; kada uvidite besmislenu borbu o dostizanju savršenstva i dokazivanju unutrašnjem postiđivaču – razumećete pre svega svoje dosadašnje izbore. Pred vama će se naći stara patnja koja diktira novim. Kada promenite sliku o sebi, rasteretite se strahova koji vas koče u postavljanju granica i napravite separaciju od “postiđivača” kome se dokazujete – bićete slobodni.

3. KAKO MASKIRAMO SVOJE NESIGURNOSTI?

Kroz anksioznost, krivicu, panične napade, usamljenost, perfekcionizam, narcizam, zavisnost od drugih..?

Doživljaj stida uvek je praćen željom za skrivanjem. Ponekad osobe koje jako sumnjaju u sebe i svoju vrednost, mogu reći da naprosto žele da ih zemlja proguta. Kada se neko oseća neadekvatno i bezvredno, ne želi da bude viđen, ne želi da svet vidi njegovu sramotu i stid. Onda skriva svoje emocije ili delove svog bića za koje misli da nisu adekvatni; ne poseže za podrškom iz straha od otkrivanja svojih slabosti i podsmeha; bezi od svesnosti o (toksičnom) sebi odlazeći u zavisnost ili beži od drugih i potencijalnog odbacivanja, povlačeći se u usamljenost.

Jedan primer odbrane od stida (maske) jeste odlazak u drugu polarnost: potenciranje doživljaj a ponosa (narcistična odbrana). U takvim slučajevima ponos je čista maska: nema dobru osnovu, ne zasniva se na potpunom samopoštovanju i nije u skladu sa realnim postignućem osobe, kao ni sa njenim slabostima. To je uglavnom čista odbrana koja im pomaže da “zavedu” okolinu i sakriju svoje ranjivosti i potencijalnu sumnju u sebe.

Mnogi ljudi i ne znaju da se bore sa unutrašnjim toksičnim stidom i dubinskim doživljajem neadekvatnosti, ali dođu na terapiju zbog anksioznosti (lebdeće uznemirenosti), zbog zadržavanja svog života u zoni komfora (predugo), zbog doživljaja da nemaju kontrolu nad sobom i svojim životom; zbog raskida partnerskog odnosa ili kraha na poslu; zbog straha od putovanja, zbog toga što se plaše se da se konfrontiraju sa drugima, da se izlože, da traže nešto za sebe, postave granicu i pokažu ono što jesu (pre svega svoje emocije, svoju ranjivost i nesavršenost).

Ljudi dođu na terapiju uglavnom zbog posledica (što jeste zakočenost u nekoj razvojnoj fazi u životu) – dok su pravi problemi (uzroci) uglavnom skriveni iza maske.

4. KAKO DA ZAVOLIM SEBE?

Nesavršenost nije prepreka za ljubav prema sebi.

Ne moramo biti idealni da bismo zaslužili ljubav. Naprotiv. U tom pokušaju stalno ćemo sebi potvrđivati da ”nismo dovoljno dobri” – dovoljno lepi, vredni, pametni, zanimljivi… da bismo bili vredni ljubavi.

Ljubav prema sebi dolazi kada shvatiš da ne mogu drugi da ti daju ono što nisu sebi. Da ne mogu da te vole i podržavaju ako imaju svoje lične konflikte i nesigurnosti – i da su sve njihove reakcije i komentari uglavnom njihovi lični filmovi (iskustva) koje projektuju na druge. Svako ima svoju patologiju, a mi odrastamo kada to shvatimo i oduzmemo im moć koju smo im sami dali.

Prava ljubav (prema sebi) uvek dolazi kad se razočaraš – u sve što si idealizovao. Kada očekuješ puno od drugih i kada ih idealizuješ onda i sebi postaviš nedostižne (idealne) ciljeve. Razočaranje boli, ali te oslobađa od očekivanja i ruši idealizaciju o drugima. Kada vidiš druge kroz realnu sliku smanjićeš očekivanja (od sebe) koja te blokiraju i bićeš slobodan da budeš to što jesi.

Ljubav prema sebi počinje onda kada sa ljubavlju pogledaš sve one delove svog bića koje si morao da potisneš iz straha da će te odbaciti oni koje voliš. One delove koje drugi nisu razumeli. Ljubav dolazi, kada shvatiš da svaki aspekt tvog bića vredi – samo drugi nisu imeli da ga vide.

Odrastaš onda kada postaješ sebi negujući roditelj kog nisi imao. Kada se ponašaš prema sebi onako kako si nekada priželjkivao da se tvoji roditelji ophode prema tebi; onako kako danas možda priželjkuješ da se ljudi oko tebe ponašaju; da te razumeju (umesto kritikuju), da ti daju potvrdu da si u redu, da te ne osuđuju i prihvataju sa svim onim što jesi.

Da bi zavoleo sebe, moraš naučiti da veruješ svom doživljaju, da vidiš realnu sliku drugih, i naučiš da postavljaš granice iz ljubavi prema sebi. Tako vraćaš sebi osećaj dostojanstva i vrednosti.

———————————————————————–

Kao Geštalt psihoterapeut, verujem da je “iskustveno učenje”, tj. učenje kroz osvešćivanje ličnih iskustava, ono što zaista dopire do nas, naših najdubljih uverenja, i doprinosi sticanju utelovljenog znanja koje nas onda podržava dalje kroz život u pravljenju novih, drugačijih, zdravijih izbora.

Prepoznavanje sopstvenih prepreka u različitim situacijama, načina kojima učestvujemo u stvaranju istih, i originalne potrebe (ili straha) koji sve to pokreće – upoznajemo sebe. A upoznajući sopstvenog unutrašnjeg lopova koji nam krade kvalitet života i sve njegove usavršene mehanizme kojima izmiče našoj svesnosti i stvarnom razumevanju svojih najdubljih potreba i strahova, stičemo pravu kontrolu nad sobom (svojim nesvesnim mehanizmima).

Sadržaj

Program 1 - "Nesigurnost i Samopouzdanje"

  • Uputstvo
  • Video materijal
  • Teorijski deo
  • Praktični deo (lični dnevnik)

Program 2 - "Pripitomi unutrašnjeg kritičara"

  • Uputstvo
  • Video materijal
  • Teorijski deo
  • Praktični deo (lični dnevnik)

Program 3 - "Kako maskiramo svoje nesigurnosti?"

  • Uputstvo
  • Video materijal
  • Teorijski deo
  • Praktični deo (lični dnevnik)

Program 4 - "Kako da zavolim sebe?"

  • Uputstvo
  • Video materijal
  • Teorijski deo
  • Praktični deo (lični dnevnik)
  • Poklon poster – “Podsetnik ljubavi prema sebi”

Komentari

Dodaj Komentar
Dodajte prvi komentar na “Oslobodi se sumnje u sebe”

Vaša email adresa neće biti objavljena. Polja markirana zvezdicom su obavezna *

  1. 5 out of 5

    Draga Dunja, uživam u svakom koraku kroz predavanja i dnevnike. Hvala ti.

  2. 5 out of 5

    Dobro jutro, imala sam potrebu da Vam odmah jutros javim da sam oduševljena konceptom ovog programa. Ovo mi je prvi susret sa psihoterapeutskim metodama rada i nakon odslušanog videa, osvjestila sam npr. da moj bruksizam predstavlja prikrivenu agresiju (prema kome, to ću nadam se spoznati do kraja poslednjeg dijela programa). Hvala za ovaj divan način da spoznam svoja ukorijenjena uvjerenja.

  3. 5 out of 5

    Mnogo dobra tema i puno korisnih informacija, tek slusam treci deo, ali svaki dan prepoznajem situacije i mogu da vezbam xD

  4. 5 out of 5

    Draga Dunja, hvala ti. Nadam se da će biti još programa na ovu temu. Mislim da je vrlo duboka, a ti baš umeš da je obuhvatiš. Mislim da imam puno još da učim, ali uz tebe je lakše. Volim tvoj nežan a jasan pristup!

  5. 5 out of 5

    Draga Dunja, prijavila sam se za tvoj online edukativni program o stidu, i odgledala sam video. Jako mi je prijalo, ti tako divno pričaš i tvoja energija prija. Iskreno kroz sagledavanje života shvatila sam koliko me je stid ograničavao na mnogim poljima, posebno u partnerskim odnosima, do te mere da me parališe u ispoljavanju emocija. Jedna duga veza bi bila drugačija, pretpostavljam, da sam uspela da ga savladam. Hladnoća je jedan od njegovih ogledala, hladnoća iza koje se krije more ljubavi i osećanja do koje dopru samo odabrani... Imala sam sreću da je moj muž bio uporan i nesvesno mi pomagao da razbijem te zidove stida i pružam ljubav.

Aktuelni

Newsletter

Prijavite se na Newsletter listu, budite deo moje zajednice i svakog meseca Vas očekuje tekst kao podsetnik da zastanete i vratite se sebi. Uz različite teme, refleksije, podsetnike i pitanja želim da Vam budem podrška za kontinuirani rad na sebi. Uz to, bićete prvi obavešteni o svim aktuelnostima, promocijama i novim online programima.